Štitnjača i kefir

Kad sam prije 4 godine naletio na članak o kefiru na web stranici Ane Šupe Kefir, čudesna hrana s Kavkaza, pomislio sam: “Hajde, ako pomogne samo 10% od onoga što piše u članku, isplati se probati.” Međutim, nakon skoro 4 godine svakodnevne konzumacije domaćeg kefira od kefirnih zrnaca (od 2-6dl dnevno) bio sam fasciniran pozitivnim učinkom na poboljšanje zdravlja i imuno sistema. Naime, već nakon mjesec dana bio je očit znatan utjecaj kefira na poboljšanje probave i stolice te općeg nivoa energije. Nakon godinu dana korištenja, započeo je period od 3 godine u kojem je očito imuni sistem toliko ojačao da nisam imao niti jednu jedinu prehladu. I to u situaciji u kojoj svakodnevno radim s mnoštvom klijenata, a od kolega s posla (u zimskoj sezoni) je uvijek netko ili prehlađen ili gripozan.

Supruga, kojoj je je hipo/Hashi poremećaj rada štitne žlijezde otkriven prije 6 godina, također je doživjela značajna poboljšanja zdravlja i smanjenja simptoma bolesti od početka upotrebe kefira. Naročito ističem znatan utjecaj na pad antitijela ATPO i ATg. S obzirom da smo tada započeli i bezglutensku prehranu, dosta poboljšanja može se pripisati i njoj, ali dobar dio i konzumaciji kefira. Zainteresiralo me je li kefir predmet zanimanja suvremene znanosti te kako ona ocjenjuje njegovu očitu korist za jačanje zdravlja. Stoga sam potražio neku noviju studiju o zdravstvenim koristima konzumacije kefira. Nema toga baš puno, ali jako lijepu i sveobuhvatnu studiju novijeg datuma (2015g.) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626640/ prenosim u sažetom obliku za sve koji nemaju vremena za čitanje ili se slabije snalaze s engleskim jezikom.

Desetine linkova u originalnom članku vode prema specifičnim studijama koje pojašnjavaju pojedina istraživanja. Moja preporuka još jednom: počnite s kefirom što prije i koristite ga što više, jer jako pomaže smanjenju simptoma bolesti i poremećaja rada štitne žlijezde…

Kefir je acidno-alkoholni fermentirani mliječni proizvod s kiselkastim okusom i kremastom konzistencijom. Potječe s Balkana, Istočne Europe i s Kavkaza. Povijesno, konzumacija kefira povezivala se s izuzetnim koristima za zdravlje, naročito u bivšim sovjetskim zemljama. I to ne samo zbog prisutnosti probiotičkih bakterija koje sadrži, već i zbog metaboličkih produkata kao organskih kiselina te sposobnosti asimilacije kolesterola iz mlijeka. S druge strane, postoji i jasan komercijalni i trgovački interes. Kefir se može napraviti od suhe kefirne kulture, tradicionalnih kefirnih zrnaca i kefirne tekućine koja ostaje nakon cijeđenja kefirnih zrnaca.

Kefirna zrnca su uobičajeni kefirni starter žuto-bijele boje, želatinozne strukture i variraju veličinom od 0.3 -3.5 cm u presjeku. Sastoje se od mikrobiološke simbiotičke mješavine laktoacidnih, acetatno acidnih i kvasnih bakterija koje zajedno drži polisaharidna struktura. Glavni polisaharid u strukturi zrnaca je kefiran, sastavljen od jednakih količina glukoze i galaktoze, a proizvodi ga bakterija Lactobacillus kefiranofaciens. U usporedbi s drugim polisaharidima, kefiran ima izvanredne antitumorske, protugljivične i antibakterijske sposobnosti, imunomodulacijske sposobnosti, kao i sposobnost zaštite epitela. Uz to, pokazuje jasnu protuupalnu, ljekovitu i antioksidativnu aktivnost.

Ovaj pregled prikazuje najnovija saznanja o kefiru i kefiranu, mikrobiološkim kulturama koje se nalaze u kefiru, biološkim aktivnostima te potencijalnim primjenama u zdravstvenoj i prehrambenoj industriji.

Kefirna zrnca imaju kompleksan sastav koji dominantno čine 4 vrste bakterija: acidne i acetatne bakterije, kvasne bakterije i gljivice. Desetak vrsta Lactobacillus bakterija dominira, ali tu je i grupa Acetobacter, kao i mala grupa gljivica Geotrichum. Izdvojeno je također i više od 23 vrste kvasnih bakterija. Tibetanski, balkanski, kineski i kavkaski kefiri međusobno se razlikuju po sastavu. Razlikuje im se i sastav zrnaca prema bakterijama u vanjskom omotaču zrnca te unutrašnjoj kompoziciji.

Zbog svog sastava, kefir se prvenstveno smatra probiotikom koji po definiciji „ima korisne efekte na domaćina“. Probiotske kefirne bakterije pojačano su prisutne u crijevima i pokazuju utjecaj na poboljšanje zdravlja. Također, pomažu probavu laktoze te smanjuju nivoe kolesterola, o čemu postoji više studija. Mikroorganizmi u kefiru proizvode kiseline, antibiotike te baktericidne tvari koje preveniraju stvaranje patogenih bakterija u kefiru.

Kefir sprječava razvoj patogenih bakterija poput Salmonelle, Helicobacter, Shigella, Micrococcus, Listeria, Streptococcus (više vrsta), Fusarium bakterija, kao i Candide albicans. Također je demonstrirano kako je izolirana kefirna kultura bakterija u stanju spriječiti dijareju (proljev) i enterokolitis izazvan bakterijom Clostridium dificile. Kefir je pokazao i dobru sposobnost u sprječavanju formiranja stanica aflatoksina B1 gljivice Aspergillus flavus.

Kefirna zrnca su u više separatnih studija pokazala jasnu antitumorsku, antiupalnu, antimikrobiološku, imunoregulatornu, antialergensku, antidijabetsku, antimutagenu i antigenotoksičnu sposobnost. Posebne studije su dokazale antiproliferativne sposobnosti kefira na karcinom želuca, adenokarcinom kolona, maligni limfocit te sarkom, Lewisov karcinom pluća i karcinom dojke. Dokazano je i 43% smirivanja upalnih procesa. Također, ima i ostalih studija koje pokazuju korisne biološke aktivnosti izoliranih kefirnih mikroorganizama.

Prirodni polisaharidi se intentivno proučavaju u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Mnogi mikrooorganizmi imaju sposobnost ekstrahiranja i izlučivanja polisaharida koji mogu biti rastvorivi i nerastvorivi.

Kefirni polisaharidi kao kefiran pokazuju potencijal i u prehrambenoj industriji: kao aditivi za hranu, prvenstveno za zgušnjavanje te kao stabilizatori, gelirajuća sredstva i poboljšivači viskoznosti. Uz ostale uloge, kefiran ima i dokazane antitumorske, antimikrobne, imunomodulatorne i antioksidativne sposobnosti.

Više tvrtki u svijetu već je shvatilo potencijal kefirnih pića. Među njima je Lifeway koji djeluje u SAD, Kanadi te Velikoj Britaniji. Ostale tvrtke su EvolveKefir, WallabyYogurt, LowFatKefir te CocoKefir.

Tradicionalni kefir danas je prepoznat kao potencijalni izvor probiotika i molekula s izvanrednim ljekovitim svojstvima. Znanstvena zajednica svakodnevno istražuje nove mogućnosti primjenu kefira i kefirana koji imaju izuzetno važne antioksidativne, antitumorske, antibakterijske i imunomodulatorne osobine za primjenu u novim proizvodima za poboljšanje zdravlja.